Sadržaj:
- Ciljevi, ciljevi i struktura organizacije
- Historija stvaranja i širenja saveza
- NATO: lista zemalja i geografija alijanse
- Na zatvaranju
Video: NATO vojno-politički savez: lista zemalja
2024 Autor: Henry Conors | [email protected]. Zadnja izmjena: 2024-02-12 04:47
Svi su čuli za ovu međuvladinu međunarodnu organizaciju i najveći svjetski vojno-politički savez danas. Kolektivna sigurnost zemalja učesnica je glavni princip djelovanja alijanse pod nazivom NATO. Lista zemalja uključenih u njega trenutno uključuje 28 država. Svi se nalaze isključivo u dva dijela svijeta - u Sjevernoj Americi i Evropi.
Ciljevi, ciljevi i struktura organizacije
NATO (skraćenica od engleskog "North Atlantic Treaty Organization") je međunarodna organizacija zemalja Evrope i Sjeverne Amerike. Glavni cilj vojno-političkog saveza je osiguranje slobode i vojne sigurnosti svih zemalja članica alijanse. Sve aktivnosti ove strukture zasnovane su na demokratskim vrijednostima i slobodama, kao i na principima vladavine prava.
Organizacija se zasniva na principu kolektivne sigurnosti država. Drugim riječima, ako postojiagresije ili vojne intervencije u jednoj od zemalja članica alijanse, ostale članice NATO-a su dužne da zajednički odgovore na ovu vojnu prijetnju. Takođe, aktivnost alijanse se manifestuje u redovnom održavanju zajedničkih vojnih vežbi armija zemalja učesnica.
Strukturu organizacije predstavljaju tri glavna tijela. Ovo je:
- North Atlantic Council;
- Komitet za planiranje odbrane;
- Komitet za nuklearno planiranje.
Zemlje članice NATO-a sarađuju ne samo u vojnom polju, već iu drugim oblastima društva, kao što su ekologija, nauka, vanredne situacije i tako dalje.
Sastavni dio rada saveza su konsultacije između njegovih članica. Dakle, svaka odluka se donosi samo na osnovu konsenzusa. Odnosno, svaka od zemalja učesnica mora glasati za jednu ili drugu odluku organizacije. Ponekad se diskusija o određenim pitanjima oduži na duže vreme, ali je NATO skoro uvek uspeo da postigne konsenzus.
Historija stvaranja i širenja saveza
Formiranje vojno-političkog saveza počelo je gotovo odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata. Istoričari navode dva glavna razloga koji su šefove vodećih sila naterali da razmišljaju o novom sistemu bezbednosti. Prvi je prijetnja osvetom nacističkih pokreta u poslijeratnoj Njemačkoj, a drugi je aktivno širenje svog utjecaja od strane Sovjetskog Saveza na zemlje istočne i srednje Evrope.
Usled toga je 4. aprila 1949. godine tzv. Sjevernoatlantski ugovor, koji je postavio temelje za formiranje novog saveza pod akronimom NATO. Spisak zemalja koje su potpisale ovaj dokument sastojao se od 12 država. To su bile SAD, Kanada, Francuska, Portugal, Norveška, Belgija, Velika Britanija, Danska, Italija, Island, Holandija i Luksemburg. Upravo oni se smatraju osnivačima ovog moćnog vojno-političkog bloka.
U narednim godinama, druge države su pristupile NATO bloku. Najveći dodatak alijansi dogodio se 2004. godine, kada je 7 istočnoevropskih država postalo nove članice NATO-a. Trenutno, geografija alijanse nastavlja da se kreće prema istoku. Tako su nedavno šefovi zemalja kao što su Gruzija, Moldavija i Ukrajina govorili o svojoj namjeri da uđu u NATO.
Treba napomenuti da je tokom Hladnog rata slika NATO-a bila namjerno demonizirana od strane sovjetske propagande. SSSR je vještački učinio savez svojim glavnim neprijateljem. Ovo objašnjava prilično nisku podršku politici bloka u brojnim postsovjetskim državama.
NATO: lista zemalja i geografija alijanse
Koje su države koje su danas dio ove međunarodne organizacije? Dakle, sve zemlje NATO-a (za 2014.) su navedene u nastavku hronološkim redom ulaska u alijansu:
- Sjedinjene Američke Države;
- Kanada;
- Francuska;
- Portugal;
- Kraljevina Norveška;
- Kraljevina Belgija;
- UK;
- Kraljevina Danska;
- Italija;
- Island;
- Holandija;
- Vojvodstvo Luksemburg;
- Turska;
- grčkiRepublika;
- Savezna Republika Njemačka;
- Španija;
- Republika Poljska;
- Češka Republika;
- Mađarska;
- Republika Bugarska;
- Rumunija;
- Slovačka;
- Slovenija;
- Estonija;
- Latvija;
- Litvanija;
- Hrvatska;
- Republika Albanija.
Vojno-politička unija uključuje isključivo evropske zemlje, kao i dvije države Sjeverne Amerike. Ispod možete vidjeti kako se sve zemlje NATO-a nalaze na mapi svijeta.
Na zatvaranju
4. april 1949. - ovaj datum se može smatrati polaznom tačkom u istoriji međunarodne organizacije pod akronimom NATO. Lista zemalja koje su uključene u njega polako ali stabilno raste. Od 2015. godine, 28 država su članice alijanse. Sasvim je moguće da će u bliskoj budućnosti organizacija biti popunjena novim zemljama članicama.
Preporučuje se:
NATO blok. članice NATO-a. NATO oružje
Organizacija Sjevernoatlantskog pakta (NATO) postoji već decenijama. Da li alijansa uspijeva riješiti postavljene vojno-političke zadatke? Kakvi su izgledi za proširenje NATO-a?
Klasifikacija zemalja svijeta prema stepenu ekonomskog razvoja, po broju stanovnika, geografskoj klasifikaciji zemalja
Postoji oko 230 zemalja u svijetu. Svaki od njih ima različit nivo razvoja, što određuje niz indikatora. Za proučavanje veza, razmjenu iskustava između svih država potrebna je klasifikacija zemalja. To vam omogućava da napravite analizu i prognozu razvoja svakog od njih, kao i svijeta u cjelini
Vojno-strateški paritet - šta je to? Vojno-strateški paritet između SSSR-a i SAD-a
U periodu napetosti na svjetskoj sceni između različitih zemalja i/ili ideoloških tabora, mnoge ljude brine jedno pitanje: šta će se dogoditi ako rat ipak počne? Sada je 2018. i cijeli svijet, a posebno Rusija, ponovo prolazi kroz takav period. U takvim trenucima jedini faktor odvraćanja koji sprečava početak pravog rata postaje vojni paritet država i blokova, a posebno je relevantna fraza „ako hoćeš mir, pripremi se za rat“
Grupiranje zemalja modernog svijeta. Ekonomska klasifikacija zemalja
Globalizacija svjetske ekonomije i povećana konkurencija tjeraju zemlje da se ujedine u grupe. Inače, uključivanje zemlje u bilo koju grupu istraživači mogu koristiti kao metodološku tehniku koja im omogućava da bolje razumiju životni standard u njoj. Ujedinjenje država se dešava na različitim osnovama, od veličine teritorije i geografskog položaja do nivoa ekonomskog razvoja i pojedinih industrija
Državni dug zemalja svijeta. Rangiranje zemalja po nivou javnog duga
Državni dug zemalja svijeta od 2007. do 2014. godine se aktivno povećavao, što je bio osnovni uzrok globalne finansijske krize. Trend se trenutno nastavlja, a rekonstrukcija svjetskih ekonomskih sistema ostaje samo u planovima