Sadržaj:
- Spoljni dug blago smanjen
- Privatni sektor duguje najviše
- Naftu treba novac
- Javni dug
- BDP i dugovi
- Država kreditori
Video: Spoljni dug Kazahstana je blago porastao
2024 Autor: Henry Conors | [email protected]. Zadnja izmjena: 2024-02-12 04:49
Kazahstan ima drugu najveću ekonomiju nakon Rusije na post-sovjetskom prostoru. Bogati prirodni resursi i razvijena poljoprivreda omogućili su značajno povećanje BDP-a tokom godina nezavisnosti. U isto vrijeme, ovisnost zemlje o cijenama roba čini ekonomiju ranjivom na globalne uslove.
Vanjski dug države je prilično umjeren. Stanje privrede i finansija Kazahstana omogućava vam da bezbedno servisirate primljene kredite. Vlada poduzima mjere za diversifikaciju, razvoj drugih industrija, uključujući transport, farmaciju, telekomunikacije, petrohemiju i prehrambenu industriju.
Spoljni dug blago smanjen
Dug države i stanovnika Kazahstana u 2018. iznosio je 167,5 milijardi dolara, što je povećanje od 2,3%. Nivo duga i servisiranje duga su pod jakim uticajem kursa u Kazahstanu, koji je zauzvrat jako vezan za cene nafte. Na dan 1. januara 2016. spoljni dug je iznosio 163,7 milijardi, a tokom prvih devet mesecipovećan za 5,2 milijarde dolara, ili 3,2%.
Nakon rekordnog nivoa u trećem kvartalu 2017. godine, blago je smanjen u četvrtom kvartalu - za 2,9%. Smanjenje vanjskog duga Kazahstana je uglavnom uzrokovano isplatom ranije obračunatih dividendi dioničarima i otplatom zajmova primljenih od stranih matičnih kompanija. Dug zemlje porastao je za skoro 19 milijardi dolara od 2002.
Privatni sektor duguje najviše
U Kazahstanu, značajan dio kompanija koje se bave eksploatacijom prirodnih resursa, posebno ugljovodonika, su podružnice globalnih korporacija. Stoga je vanjski dug u velikoj mjeri ovisan o transakcijama između centrala i njihovih odjeljenja. Zajmovi i direktne investicije koje primaju podružnice čine najveći dio vanjskog duga Kazahstana prema stranim partnerima i predstavništvima. Prošle godine dug kazahstanskih kompanija nerezidentima iznosio je 103,85 milijardi dolara, što je 62% ukupnog duga.
Dugovi ostalih sektora privrede koji nisu povezani sa direktnim investicijama iznose 43,85 milijardi dolara (26%). Bankarski sektor zemlje je relativno mali, njegov spoljni dug iznosi 6,7 milijardi dolara (4%). Dugovi privatnih banaka i Razvojne banke Kazahstana dd (državna institucija) porasli su za 0,4 milijarde dolara u 2017.
Naftu treba novac
Struktura vanjskog duga Kazahstana odražava globalnu situaciju. Razvoj prirodnih resursa nastavlja da privlači investitore iz cijelog svijeta. Rudarska industrija je dobila najviše sredstava od nerezidenata (više od 82 milijarde dolara). Gotovo sav taj novac (oko 77 milijardi) bio je usmjeren naftnim kompanijama, kao najatraktivnijem sektoru kazahstanske privrede. Generalno, proizvodnja ugljovodonika (nafta i gas) čini skoro polovinu spoljnog duga Kazahstana.
Javni dug
Narodna banka Kazahstana je uvijek vodila opreznu monetarnu politiku, ne pokazujući veliku aktivnost na tržištu zaduživanja. Uz to, zemlja je akumulirala dovoljno sredstava za nacionalni stabilizacijski fond po visokim cijenama nafte. Dakle, državni dug iznosi samo 13,4 milijarde (8%).
Tokom prošle godine, javni sektor je povećao vanjski dug Kazahstana za 1 milijardu. Državna razvojna banka Kazahstana dd pozajmila je 100 milijardi tenge izdavanjem evroobveznica u nacionalnoj valuti.
Kineske banke finansirale su izgradnju mreže puteva u Kazahstanu i fabrike za proizvodnju polipropilena u regionu Atirau. Pored direktnog javnog duga, postoji dug preduzeća u kojima je država dioničar. Dug organizacija koje kontroliše Kazahstan iznosio je 27,4 milijarde dolara.
BDP i dugovi
BDP Republike Kazahstan po paritetu kupovne moći u 2017. godini iznosio je 472,2 milijarde dolara, nominalni BDP - 126,3milijardi dolara. Nakon krize 1998. godine, pokazatelj je u stalnom porastu, sa izuzetkom blagog pada u 2012. (-1,2%). Prošle godine rast je bio 2,5%. Odnos vanjskog duga Kazahstana prema BDP-u iznosi 105,9%. Spoljni dug je prvi put premašio bruto domaći proizvod u prvom kvartalu 2016. godine, u 2015. godini iznosio je 83,2% BDP-a.
Glavni razlog viška vanjskog duga nad BDP-om bila je promjena kursa dolara i kontrakcija privrede. Oštar pad kursa u Kazahstanu 2015. godine imao je negativan uticaj na sve ekonomske pokazatelje zemlje. Maksimalna vrijednost omjera duga prema BDP-u od 119,3% postignuta je 2015. godine, od tada je došlo do postepenog smanjenja omjera.
Država kreditori
Kazahstan se zadužio u 173 od 207 zemalja svijeta, a tu su i krediti od međunarodnih finansijskih institucija. Međutim, skoro polovina dugova prema ovim zemljama, već pre prema preduzećima, su krediti manji od 5 miliona dolara.
Većinu vanjskog duga Kazahstana formira 9 zemalja i međunarodnih finansijskih organizacija, u ukupnom iznosu od oko 150 milijardi dolara. Glavni kreditor, ali prije investitor, je Holandija - oko 50 milijardi dolara, od čega su 95% ulaganja matičnih kompanija. Pored toga, među prvih pet zajmodavaca spadaju Velika Britanija, SAD, Kina i Francuska.
Preporučuje se:
Međunarodni i spoljni ekonomski odnosi
Globalna podjela rada, razvoj međunarodnih institucija i transnacionalnih korporacija ujedinili su sve zemlje svijeta u složen sistem odnosa. Sve ove vrste odnosa između država, udruženja država, javnih, kulturnih, vjerskih i političkih organizacija u međunarodnoj areni uključene su u pojam međunarodnih odnosa. Ponekad razdvoje međunarodne i ekonomske odnose sa inostranstvom
Izvoz Kazahstana: struktura i indikatori. Privreda Kazahstana
Kazahstan je država u centru evroazijskog kontinenta. Graniči se sa Mongolijom, zemljama Centralne Azije i Rusijom. Zemlja je ekonomski lider u centralnoj Aziji. U okviru ZND, ovo je druga ekonomija nakon Rusije. Kazahstan je član Evroazijske ekonomske unije. Zemlja ima različite vrste minerala, koji su prisutni u dovoljnim količinama. Izvoz proizvoda je fokusiran na zemlje kao što su Rusija, Kina, zemlje Centralne Azije
Spoljni i unutrašnji javni dug Rusije
Država je takođe dužnik. Ukupan deficit državnog budžeta za jedan vremenski period je javni dug. Sa pravne tačke gledišta, ako posmatramo javni dug kao ukupne dužničke obaveze države prema pravnim i fizičkim licima unutar zemlje, onda je reč o unutrašnjem dugu. Ako govorimo o dugu prema stranim državama i međunarodnim organizacijama, to se zove vanjski dug
Ukrajina: spoljni dug - finansijski zastoj ili način postojanja?
Ukrajina je bila svesavezna žitnica prije nekih 30 godina. Razvijena poljoprivreda, moćna industrija i jeftini izvori električne energije davali su nadu za život barem ne gori nego pod SSSR-om. Ali očekivanja nisu ispunjena. Zemlja, nesposobna da pronađe svoj put, ulazi dublje u dužničku petlju
Spoljna politika Kazahstana. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kazahstan. Strateški partneri Kazahstana
Kazahstanska spoljna politika ima jedva 25 godina. Nakon sticanja nezavisnosti 1991. godine, zemlja je morala da formira međunarodnu politiku praktično od nule, jer je ranije za sve glavne pravce bilo nadležno ministarstvo sindikata. Imajući dugu zajedničku granicu sa geopolitičkim teškašima poput Rusije i Kine, zemlja pokušava da vodi uravnoteženu, viševektorsku politiku. I SAD imaju svoje interese u Kazahstanu, jer je to zemlja sa dobrim geografskim položajem