Mađarska ekonomija: kratak opis, istorija razvoja, statistika

Sadržaj:

Mađarska ekonomija: kratak opis, istorija razvoja, statistika
Mađarska ekonomija: kratak opis, istorija razvoja, statistika

Video: Mađarska ekonomija: kratak opis, istorija razvoja, statistika

Video: Mađarska ekonomija: kratak opis, istorija razvoja, statistika
Video: ZEITGEIST: MOVING FORWARD | OFFICIAL RELEASE | 2011 2024, Marš
Anonim

Mala država u istočnoj Evropi nadaleko je poznata po svojoj oštroj politici prema migrantima sa Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Mađarska privreda u velikoj mjeri zavisi od rada transnacionalnih korporacija. Više od 50% BDP-a zemlje proizvode preduzeća sa stranim kapitalom, što je mnogo više od opšteprihvaćenog optimalnog nivoa od 30%.

Opće informacije

Mađarska je kontinentalna država u istočnoj Evropi, sa populacijom od oko 10 miliona ljudi (89. mesto u svetu) i površinom od 93 km² (109. mesto). Nema izlaz na more. Većina stanovništva (54,5%) ispovijeda katoličanstvo, druga najveća zajednica je zajednica protestantskih kalvinista - 15,9%. Po nacionalnom sastavu, on je praktično jednonacionalan, Mađari čine 92,3%, 95% stanovništva smatra mađarski maternjim jezikom.

U obliku vlasti, to je unitarna parlamentarna republika. Zakonodavna vlast je Narodna skupština, kojabiraju građani zemlje na 4 godine. Parlament bira predsjednika, koji obavlja prvenstveno predstavničke funkcije. Izvršne funkcije, uključujući upravljanje mađarskom ekonomijom, obavljaju premijer i Kabinet ministara.

gulaš komunizam

Ulični svirači
Ulični svirači

Zemlja je prešla na kršćanstvo 1000. godine nove ere i dugo se opirala turskoj ekspanziji Otomanskog carstva u Evropu. Nekoliko stoljeća, malo kršćansko kraljevstvo odolijevalo je ogromnom muslimanskom carstvu. Nakon toga, zemlja je postala dio Austro-Ugarske, koja se raspala nakon rezultata Prvog svjetskog rata. Posle Drugog svetskog rata pala je u sferu uticaja Sovjetskog Saveza. 1956. samo je vojna intervencija Moskve zaustavila povlačenje zemlje iz socijalističkog logora.

Liberalizacija ekonomskog sistema počela je 1968. Kada su preduzeća i ljudi dobili slobodu da posluju. Na pitanje kakva je to privreda u Mađarskoj, tada su odgovorili "gulaš komunizam", takozvani socijalizam, koji su počeli da grade pod Janošem Kadarom. Godine 1990. zemlja je održala višestranačke izbore po prvi put u poslijeratnoj istoriji i konačno započela tranziciju ka ekonomiji slobodnog tržišta. 1999. godine zemlja se pridružila Sjevernoatlantskom bloku, a pet godina kasnije primljena je u Evropsku uniju.

Ekonomski pregled

Rezidencija predsjednika
Rezidencija predsjednika

Mađarska je skoro završila tranziciju sa centralno planirane ekonomije na ekonomiju slobodnog tržišta. Međutim, u posljednje vrijemedecenijama, vlada je počela aktivnije da interveniše u upravljanju privredom. Budimpešta je koristila neortodoksnu ekonomsku politiku da poveća potrošnju domaćinstava. Sredstva koja je EU uložila u projekte za podsticanje rasta mađarske privrede takođe su bila prilično efikasna.

Prihod po glavi stanovnika u zemlji dostigao je oko dvije trećine prosjeka Evropske unije. Minimalna plata koju je odredila vlada u 2018. iznosi 137.000 HUF.

Ekonomija zemlje u velikoj meri zavisi od izvoza, koji je dostigao procenu od 101 milijardu dolara Najveći trgovinski partner je Nemačka, a slede SAD i Rumunija. Glavne izvozne pozicije su industrijska oprema i roba, hrana, sirovine.

Neki pokazatelji

Pripada tipu postindustrijskih država sa preovlađujućim uslužnim sektorom (64,8%), izvozno orijentisana industrija zauzima 31,3%, a visoko razvijena poljoprivreda - 3,9%. Mađarska je zemlja u tranziciji, gdje su tržišne reforme skoro završene. Zemlja ima dobro razvijenu infrastrukturu, relativno visok nivo obrazovanja i kvalifikacija radnika. Stanovništvo ima dobru društvenu mobilnost i prijemčivost za inovacije.

Prema statistici, mađarska ekonomija sa BDP-om od 120,12 milijardi dolara u 2017. nalazi se na 56. mjestu u svijetu. BDP po glavi stanovnika po PPP iznosi 28.254,76 dolara (na 49. mjestu). Uprkos činjenici da je zemlja dio Evropske unije, nacionalnavaluta je mađarska forinta.

Ključna industrija je industrija

mađarska policija
mađarska policija

Glavni sektori mađarske privrede su industrija visoke tehnologije, poljoprivreda i usluge, posebno turizam.

Visoko razvijena industrija (inženjering, proizvodnja komunikacione opreme, mernih instrumenata, alatnih mašina) obezbeđuje najveći deo izvoznih proizvoda. Materijalno i energetski intenzivna proizvodnja stvorena uz pomoć Sovjetskog Saveza postepeno se smanjuje. Tako je Ikarus, nekada najveći proizvođač autobusa u Evropi, sveden na malo preduzeće za izgradnju autobusa. Zahvaljujući dobroj investicionoj klimi, u zemlji su izgrađene mnoge moderne fabrike globalnih korporacija, uključujući fabrike automobila Audija, Suzukija i General Motorsa, kao i električne fabrike Samsung, Philips i General Electric.

Od socijalističkih vremena, farmaceutska i hemijska industrija dobro rade. Zemlja ima razvijenu metaluršku proizvodnju, posebno aluminijuma, koja radi na lokalnim sirovinama. U energetskom sektoru, zemlja nastoji da smanji svoju zavisnost od uvoza naftnih derivata, stoga razvija nuklearnu industriju i obnovljive izvore energije.

Ostale industrije

Zbog dobrih klimatskih uslova, zemlja je poznata po svojim poljoprivrednim proizvodima. Od 1990. godine počela je privatizacija i restrukturiranje industrije. Vlasništvo nad zemljom je vraćeno mnogim zadrugamaraspušteni, a njihova zemljišta privatizovana. Sada u poljoprivredi postoje i privatna i porodična gazdinstva, kao i zadruge i zemljišna udruženja. Većina obradivog zemljišta je u privatnom vlasništvu.

Ruševine dvorca
Ruševine dvorca

Gaje se pšenica, kukuruz, šećerna repa, suncokret, razno povrće, uključujući luk, krastavce, paprike. Razvijena proizvodnja vina poznata je po stonim vinima, au Evropi je posebno popularno mađarsko tokajsko vino (sa obronaka planine Tokay).

Proizvodi poljoprivrednih prerađivačkih preduzeća isporučuju se u mnoge zemlje svijeta: kompoti, sokovi, konzervirano povrće i meso. Čuven iz sovjetskih vremena, mađarski "Globus" jedan je od rijetkih brendova koji su opstali u zemlji još od vremena "gulaš komunizma". Kompanija zauzima više od trećine lokalnog tržišta konzerviranog povrća. Istina, prisustvo proizvoda na ruskom tržištu je beznačajno.

Međunarodni turizam je jedan od vodećih sektora mađarske privrede, koji proizvodi do 10% BDP-a. Stabilna ekonomska i politička situacija učinila je industriju veoma privlačnom za strane investicije.

Prirodni resursi

Najvažniji prirodni resursi zemlje su plodna obradiva zemlja i vodni resursi. Više od polovine mađarskih zemalja je obradivo. Što, zajedno sa blagom klimom i prostranim akumulacijama, stvara odlične uslove za poljoprivredu.

Zemlja se suočava sa nestašicom energetskih resursa, čiji su depoziti relativno mali. visoka kvalitetakameni ugalj se vadi u regiji Komlo, mrki ugalj u blizini Ozda na sjevernim planinama i u regiji Transdanubia. Prethodno iskopani lokalni ugalj u potpunosti je zadovoljio energetske potrebe zemlje. Zbog razvoja industrije trenutno ne obezbjeđuje više od trećine potreba mađarske privrede.

Najznačajniji mineralni resurs zemlje je boksit, na njenoj teritoriji nalazi se jedno od najboljih evropskih nalazišta. Sirovine prerađuje mađarska industrija čelika. Rude mangana se kopaju u planinama Bakony. Osim toga, eksploatiraju se rude bakra, olova, cinka i uranijuma. Iskopava se u relativno malim količinama molibdena, dolomita, kaolina.

Snage

Trg heroja
Trg heroja

Glavna snaga Mađarske je njena dobra investiciona klima, koja je podstakla veliki priliv direktnih stranih investicija. U zemlji je izgrađen prilično efikasan poreski sistem, birokratske procedure su značajno smanjene.

Mađarska ekonomija, koja je ojačala do kraja 90-ih, pokazuje stabilan rast zasnovan na stimulaciji spoljne trgovine. Ima dobro razvijenu industrijsku proizvodnju, posebno u novim modernim kompanijama i ograncima transnacionalnih korporacija. Nacionalna valuta je u potpunosti konvertibilna od 2001. godine. Inflacija je na prihvatljivom nivou i stalno opada.

Slabosti

Slabosti mađarske tranzicione ekonomije uključuju nedovoljnu domaću proizvodnju energije. Jaka diferencijacija regiona postepen razvoja, kada istočne, pretežno poljoprivredne, teritorije ne dobijaju dovoljna ulaganja.

Osim toga, postoji značajna razlika u tehničkoj opremljenosti preduzeća sa stranim učešćem i čisto mađarskih. Postoji značajna razlika u visini prihoda stanovništva u zemlji. Zemlja je na "crnoj listi" OECD-a zbog loše kontrole pranja novca. Govoreći ukratko o slabostima mađarske privrede, to je, pre svega, nasleđe socijalizma.

Tranzicija na tržišnu ekonomiju

Lake Balaton
Lake Balaton

Nakon razaranja socijalističkog logora krajem 20. vijeka, mađarska ekonomija je doživjela značajan pad zbog pada izvoza i prestanka finansijske pomoći bivšeg Sovjetskog Saveza. Zemlja je krenula u opsežne ekonomske reforme koje su uključivale privatizaciju većine državnih preduzeća, smanjenje socijalne potrošnje i ponovno fokusiranje na trgovinu sa zapadnim zemljama.

Preduzete mjere stimulisale su rast, privukle strane investicije i smanjile obaveze državnog duga. Prelazak sa centralizovane na tržišnu ekonomiju imao je snažan uticaj na životni standard stanovništva. Uslovi života u ranim godinama su se značajno pogoršali u pozadini jake inflacije. Došlo je do postepenog poboljšanja kako su reforme uspjele, a rast izvoza značajno porastao. Ekonomska politika prvih decenija omogućila je zemlji da se pridruži Evropskoj uniji 2004.

Usled krize u globalnoj ekonomiji, Mađarska je 2008.-2009.značajni gubici zbog manje potražnje na globalnom tržištu i kontrakcije domaće potrošnje. Zemlja je morala da pribegne finansijskoj pomoći MMF-a i EU.

Nova ekonomska politika

Od 2010. godine, vlada je odustala od mnogih tržišno zasnovanih ekonomskih reformi i usvojila populistički pristup upravljanju mađarskom ekonomijom. Novi premijer Viktor Orban založio se za veće učešće države u ključnim sektorima, kroz javne nabavke, izmjene zakona i regulative.

Privatni penzioni fondovi su nacionalizovani 2011. godine, što je pomoglo u smanjenju javnog duga i budžetskog deficita na nivoe kojima se može upravljati (ispod 3% BDP-a). Od kada je penzione doprinose počeo da prikuplja državni penzioni fond. Međutim, javni dug je ostao prilično visok u poređenju sa drugim istočnoevropskim zemljama.

Nacionalizacija i deprivatizacija

Država je 2014. godine kupila Budimpeštansku banku od američke finansijsko-industrijske grupacije GE, čime je vlada osigurala učešće mađarskog kapitala u bankarskom sektoru u iznosu većem od 50%. Orban smatra da je potrebno ovu cifru dovesti na 60 posto kako bi se banke potom prodale domaćim poduzetnicima. Što bi trebalo da osigura nezavisnost monetarnog sistema.

Rafinerija ulja Mol
Rafinerija ulja Mol

Vlada je poduzela druge korake za deprivatizaciju i nacionalizaciju ključnih industrija, uključujući kupovinu udjela u najvećoj mađarskoj naftnoj i plinskoj kompaniji Mol, otkupE. ON Földgáz Storage i E. ON Földgáz Trade, koje se bave veleprodajom prirodnog plina i mnogim drugim. Vjerovatno, ako ukratko govorimo o modernoj privredi Mađarske, onda je ovo sada "gulaš kapitalizam".

Trenutna ekonomija

Realni rast BDP-a bio je snažan posljednjih godina zbog povećanog finansiranja EU, veće potražnje za mađarskom robom na evropskom tržištu i oporavka domaće potrošnje domaćinstava. U 2018. godini predviđa se rast privrede zemlje od 4,3%, a prošle godine je bio 3,8%. Do povećanja je došlo zbog predinvestiranja projekata finansiranih iz fondova EU.

Vlada je pokrenula šestogodišnji plan za postepeno povećanje minimalne plate i plata u javnom sektoru. Planirano je smanjenje poreza na prehrambene proizvode i usluge. Porez na dohodak će također biti smanjen na 15% sa sadašnjih 16%.

Preporučuje se: