Stalni izrazi, kojima je ruski jezik toliko bogat, čine naš govor izražajnim i prostranim. Zahvaljujući njima, možemo dublje i slikovitije iskomunicirati svoje misli, zbog čega su tako vrijedni.
Pored toga, svaki od njih ima izvanrednu priču o poreklu. Zahvaljujući frazeološkim jedinicama, ne samo da širimo svoj vokabular. Proučavajući ih, postajemo eruditniji, učimo mnogo o istoriji i književnosti.
U ovom članku ćemo razmotriti stabilan izraz "do sela djeda." Imajte na umu da to znači gdje je prikladno primijeniti. I, naravno, zaronimo u istoriju njegovog nastanka. Iako je, najvjerovatnije, poznat mnogim čitaocima, jer je izraz još uvijek relevantan i nije zastario tokom vremena.
"U djedovo selo": značenje frazeologije
Da bismo protumačili ovaj izraz, okrenimo se mjerodavnim rječnicima. Oni najpreciznije prenose svoje značenje. Prvo se osvrnimo na objašnjavajući rječnik S. I. Ozhegov. Kada je razmatrao reč „selo“, nije zaboravio da pomene izraz „u selo deda“. Značenje frazeološke jedinice u njoj je „na namjerno nepotpunoj, netačnoj adresi“. Primjećuje se da izraz ima kolokvijalnistil.
Okrenimo se i specijalizovanijem rečniku - frazeološkom, koji je uredila Stepanova M. I. U njoj autor takođe nije promašio staloženo skretanje „u dedino selo“. Značenje frazeologizma u ovom rječniku je “ne zna se gdje”. Primjećuje se da je izraz ironičan.
Oba tumačenja su slična. Nesumnjivo, izraz znači nepoznatu adresu.
"U djedovo selo": porijeklo frazeologije
Etimologija skupova izraza je raznolika. Neki obrti su narodne izreke, drugi su povezani sa legendama i istorijskim događajima, treći su uz književna dela.
Izraz koji razmatramo pojavio se davne 1886. Tada je objavljena priča A. P. Čehova "Vanka". Odatle je došao ovaj izraz.
U ovoj tužnoj priči, glavni lik, siroče Vanka, piše pismo svom dedi. U njemu opisuje svoje teškoće u životu sa obućarom za kojeg je vezan. Traži da dođe po njega, prisjeća se sretnih trenutaka života u selu. Međutim, Vanka ne zna adresu na koju da pošalje pismo. On jednostavno piše "U selo dede Konstantina Makariča." Tako se ova fraza pojavila i odmah se ukorijenila.
Vrijedi napomenuti da mnogi ljudi pamte ovu srceparajuću priču zbog ovog izraza. On pokazuje svu beznadežnost situacije siročeta. Dječak ne zna ni adresu svoje kuće i ne može se tamo vratiti. Čitalac razume da se Vanka nada da će njegov deda čitatipismo, smiluj se na njega i odvedi ga, neće biti opravdano. Njegove riječi neće doprijeti do starca, i on će morati dalje da živi u tako teškim uslovima.
Primjena frazeologije
Nakon pojave ovog izraza, drugi pisci su ga počeli koristiti u svojim djelima. Može se naći u raznim medijima, blogovima. Čak iu kolokvijalnom govoru možete čuti "djedovo selo". Značenje frazeološke jedinice snažno prenosi smjer nikuda.
Zato ostaje relevantno, ne umire kao neki drugi stalni okreti.
