Euroazijska unija. Zemlje Evroazijske unije

Sadržaj:

Euroazijska unija. Zemlje Evroazijske unije
Euroazijska unija. Zemlje Evroazijske unije

Video: Euroazijska unija. Zemlje Evroazijske unije

Video: Euroazijska unija. Zemlje Evroazijske unije
Video: Srbija i Euroazijska unija: Na snagu stupa trgovinski sporazum 2024, Marš
Anonim

Evroazijska unija (EAEU) je integraciona ekonomska unija i politički savez Belorusije, Kazahstana i Rusije. Zemlje ga moraju ući do 1. januara 2015. godine. Evroazijska unija se stvara na osnovu Carinske unije. Države učesnice su o tome potpisale sporazum 29. maja 2014. godine. Evroazijska unija treba da konsoliduje zemlje koje će u nju ući, međusobno jačati njihove ekonomije, promovisati modernizaciju i povećati konkurentnost robe na međunarodnom tržištu. Zemlje Evroazijske unije, koje su već potpisale sporazum, očekuju da će se u budućnosti pridružiti uniji Kirgistana i Jermenije.

Evroazijska unija
Evroazijska unija

Ko je vlasnik ideje o stvaranju EAEU

Ideja o stvaranju Evroazijske unije pala je na pamet predsjedniku Kazahstana Nursultanu Nazarbajevu. Prema njegovim zamislima, ujedinjenje podrazumijeva uvođenje jedinstvene valute koja će se zvati " altin". Ovu ideju su 2012. podržali Medvedev i Putin.

Započni integraciju

Šta je Evroazijska unija? Da bismo razumeli, vratimo se poreklu. Proširenje ekonomske saradnje i povezani integracioni procesi počeli su da dobijaju zamah već 2009. godine. Ondazemlje učesnice su uspele da potpišu četrdesetak međunarodnih sporazuma koji su činili osnovu Carinske unije. Od januara 2010. godine na teritoriji Belorusije, Kazahstana i Rusije funkcioniše jedinstvena carinska zona. Iste godine održan je samit u Moskvi, na kojem su se počele jasnije ocrtati karakteristike novog udruženja zasnovanog na CES-u - Evroazijske unije.

zemlje Evroazijske unije
zemlje Evroazijske unije

Deklaracija o osnivanju EVRAS

Dana 19. oktobra 2011. predsjednici zemalja članica Evroazijske ekonomske zajednice odobrili su odluku o pristupanju uniji Kirgistana. Šefovi Kazahstana, Bjelorusije i Rusije su već 8. novembra 2011. godine podržali Deklaraciju o osnivanju EVRAZS-a. U Moskvi 18. novembra Lukašenka, Nazarbajev i Medvedev potpisali su nekoliko važnih dokumenata koji su činili osnovu asocijacije:

  • sporazum o osnivanju Evroazijske ekonomske komisije;
  • pravila rada komisije;
  • deklaracija o ekonomskoj integraciji.

U deklaraciji je naveden i rok za prelazak u narednu fazu integracije - 1. januar 2012. godine. To podrazumijeva stvaranje Zajedničkog ekonomskog prostora, koji će funkcionisati na principima i normama STO i koji će biti otvoren za ulazak novih zemalja članica u bilo kojoj fazi procesa integracije. Krajnji cilj je bio stvoriti EVRAS do 2015.

Evroazijska ekonomska unija
Evroazijska ekonomska unija

SES

Od 1. januara 2012. godine na teritoriji država učesnica počeo je da funkcioniše jedinstven ekonomski prostor. To bi trebalo da doprinese stabilnom razvoju privredeove zemlje, kao i opšte poboljšanje životnog standarda njihovih građana. CES sporazumi, koji su usvojeni 2011. godine, u potpunosti su počeli da funkcionišu tek u julu 2012. godine.

Nadnacionalni parlament

U februaru 2012. S. Naryshkin (predsjedavajući Državne dume) rekao je da nakon stvaranja Zajedničkog ekonomskog prostora i Carinske unije, zemlje namjeravaju nastaviti procese integracije i stvoriti nadnacionalni evroazijski parlament. Ovo bi trebalo dodatno produbiti integraciju. U stvari, Carinska unija i CES su samo baza za EVRAZ. A 17. maja je rekao da su Belorusija, Kazahstan i Rusija osnovale radne grupe za izradu nacrta parlamenta asocijacije, a to je Evroazijska ekonomska unija. Trebalo je da se održe konsultacije sa bjeloruskim i kazahstanskim parlamentima. Ali inicijative Državne dume Ruske Federacije nisu dobile odobrenje u njima. Predstavnici Kazahstana objavili su saopštenje u kojem su pozvali da se ne žuri sa političkim dijelom, već da se svi napori usmjere na ekonomsku integraciju. Naglasili su da je bilo kakvo udruživanje moguće samo ako se poštuje suverenitet svake od zemalja učesnica. Kao rezultat toga, ispostavilo se da je Evroazijska carinska unija politički pomalo preuranjena.

Konsultacije o jedinstvenoj valuti

Šta je Evroazijska unija
Šta je Evroazijska unija

Savjetnik predsjednika Ruske Federacije Glazjev je 19. decembra 2012. godine dao izjavu da se konsultacije aktivno vode o jedinstvenoj valuti. Ali pozitivne odluke nisu donesene. Međutim, naglasio je da rublja dominira u okviru Carinske unije. Njegova težina unaselja je više od 90%.

2013 Konsultacije i odluke

U septembru 2013. Jermenija je izrazila želju da se pridruži Carinskoj uniji. Istog mjeseca L. Slutski je još jednom najavio planove za euroazijske integracije, uključujući i projekat stvaranja nadnacionalnog parlamenta. Željeli su da ovu odredbu uključe u sporazum o EVRAZS-u. Međutim, kazahstanska strana je još jednom navela da ova inicijativa neće biti podržana. Kazahstan ne prihvata nikakve odredbe o nadnacionalnim političkim vlastima. Ovaj stav je više puta izneo rukovodstvo zemlje. Maksimum na koji Kazahstan pristaje je format međuparlamentarne saradnje.

Bjeloruski predsjednik A. Lukašenko je također rekao da neće podržati "nadnacionalne superstrukture" i jedinstvenu valutu. On je rekao da ruski političari vole da "bacaju" na dnevni red ono što je sada nerealno. Lukašenko je takođe rekao da je unija prvobitno zamišljena kao ekonomska unija. A mi govorimo o opštim političkim autoritetima. Države još nisu došle do toga - nisu osjetile jaku potrebu za tim. Dakle, politička tijela nisu na dnevnom redu i ne treba ih vještački gurati. N. Nazarbajev je podržao A. Lukašenka i naglasio pun suverenitet zemalja učesnica.

Evroazijska carinska unija
Evroazijska carinska unija

Želja Sirije da se pridruži Carinskoj uniji

U 2013. godini, 21. oktobra, tokom posjete Rusiji, zamjenik premijera Sirije Qadri Jamil dao je izjavu o želji svoje države da postane članica Carinske unije. Ontakođer je naglasio da je Sirija već pripremila svu potrebnu dokumentaciju.

Kazahstanski strahovi

U oktobru, na samitu zemalja članica Carinske unije, šef Kazahstana N. Nazarbajev je predložio da se potpuno zaustavi postojanje EVRAZ-a ili da se prihvati Turska. Naglasio je da je, često gostujući u inostranstvu, više puta čuo mišljenja da Rusija stvara „drugi SSSR“ili nešto slično pod sobom. Međutim, u novembru iste godine potpisan je sporazum o dobrosusjedstvu i strateškom partnerstvu između Ruske Federacije i Kazahstana. Ali u pogledu politizacije unije, Nazarbajev je ostao nepokolebljiv. Ali problem nije bio samo u političkoj komponenti. Kazahstan i Bjelorusija tražili su značajne ustupke od Ruske Federacije u ekonomskoj sferi. Minsk je želeo ukidanje svih dažbina, a Astana je želela jednak pristup ruskim naftovodima i gasovodima za tranzit ugljovodonika. Ukupan iznos subvencija koje su Kazahstanu i Bjelorusiji potrebne godišnje je 30 milijardi dolara. Ovi troškovi bi trebali postati ozbiljan teret za budžet RF.

U 2014. godini ugovor su još uvijek potpisale zemlje učesnice. Evroazijska unija je ugledala svetlost. Zastava i himna udruženja još nisu odobrene. Međutim, tenzije između država i dalje ostaju.

EVRAZS pogodnosti

Ekonomska unija bi trebala izravnati trgovinske prepreke. To podrazumijeva slobodan promet roba, kapitala, usluga, zajedničko tržište rada. Kolegijske odluke i zajedničku politiku treba donositi u pogledu ključnih sektora privrede.

Zastava Evroazijske unije
Zastava Evroazijske unije

Šta pružaproces integracije

Ciljevi integracije su:

  • smanjenje cijena roba i usluga;
  • smanjite troškove transporta;
  • stimulacija konkurencije;
  • rast tržišta;
  • povećanje produktivnosti i obima proizvodnje;
  • povećanje stope zaposlenosti.

Preporučuje se: